Standardna je fraza da muzika vrlo bitno utiče na naš život, no kako to izgleda u obrnutom smjeru?

U muzičkoj terminologiji, tempo je brzina izvođenja djela i vrlo je važan element svake melodije, jer se ne odražava samo na težinu izvođenja nego i na doživljaj slušatelja.

Tempo se izražava mjerom BMP (beats per minute), dakle brojem otkucaja u minuti, a kako to izgleda može se opisati pojmovima iz globalno prihvaćene talijanske terminologije. Tako je adagio spori tempo (66–76 bmp), moderato je umjereni (108–120 bpm), allegro označava brzi ritam (120–156 bpm), a presto je vrlo, vrlo brzi (168–200 bpm).

U jednom ranijem istraživanju utvrđeno je, na uzorku od 10.000 top pjesama popularne muzike, da dominira tempo između 120 i 130 bmp, dakle brzi ritam, a slijedi (ali je dosta malobrojnija) kategorija sporijeg ritma između 90 i 100 bmp.

Međutim, u najnovijem istraživanju magazina Rolling Stone pokazalo se da prosječni tempo glavnih hitova u posljednje dvije godine ima oko 93 beata u minuti.

Generalno, u eri streaminga glavni hitovi obično su spori. Između 2012. i 2017. prosječni tempo 25 najtraženijih pjesama na Spotifyju pala je za 23 otkucaja u minuti, na 90,5 bpm.

Zašto? Puno je teorija: potpuna dominacija južnog hip-hopa, koji ‘vozi’ sporijim brzinama, zatim opsjednutost platformi sa svim ”chill” stvarima, što ostavlja malo prostora za bilo šta živahno, a možda najvažnije je mračno nacionalno raspoloženje, dakle sve više pesimizma i depresivnosti koje ostavljaju ljude nezainteresirane za brze, vesele pjesme.

Prema toj teoriji, ispada da sada više život utiče na muziku, nego muzika na nas.

Ipak, navedimo i ovo: sve više istraživanja bavilo se odnosom muzike i vježbanja i ona otkrivaju da ljudi odlučuju slušati muziku višeg tempa dok su izloženi naporu, a preferiraju žanrove višeg intenziteta poput hip-hopa, rocka i popa.

Dapače, učinak pjesama sa visokim tempom olakšava naporno vježbanje ili rad i djeluje poticajno. Evo nekih pjesama koje su u tom smislu navode kao idealne:

Eminem ”Lose Yourself” 171 bmp

Jay Z ”Empire State of Mind” 173 bmp

Beyonce ”Naughty Girl” 199 bmp

Taylor Swift ”Untouchable” 200 bpm

https://youtu.be/k2ViG4vNj-M Posebnu kategoriju čini pjesma ”Thousand”, koju je američki autor Moby, vrlo važna figura dance muzike početkom ’90-ih, objavio 1993. na singlu, počinje sa 137 beatova u minuti i podiže se na rekordnih (i histeričnih) 1015 bmp, što je upisano u Guinnessovu knjigu rekorda.

Izvor: Glas.ba

Naš skroman doprinos današnjem Svjetskom danu muzike. Izvedba Luisove “Mećave” Haris Dekanović & Linija života.

U svijetu se danas obilježava Svjetski dan muzike, s ciljem promocije raznolikosti muzičkih žanrova među svim generacijama, uz podsjećanje koliko muzika uljepšava naše živote.

Ove godine će zbog epidemije koronavirusa koncerti biti virtuelni ili sa manjim brojem ljudi kako bi se poštovale sanitarne mjere.

Svjetski dan muzike (World Music Day) se održava od 1982. godine, a ideja je začeta 1976. godine u Francuskoj. Američki muzičar Joel Cohen, tada zaposlenik jedne francuske radio stanice, predložio je cjelonoćnu muzičku proslavu prvog dana ljetnog solisticija.

Njegovu ideju je pet godina kasnije prihvatio tadašnji francuski ministar kulture Jack Lang, a prva proslava pod nazivom Fête de la Musique (Festival muzike) je održana 21. juna 1982. godine.

U Francuskoj, koja je inicirala tu proslavu, profesionalni muzičari i amateri, pored koncerata, izlaze sa instrumentima na ulicu i besplatno nastupaju.

Ako nam se čini da je muzika tako jednostavna, i često je uzimamo zdravo za gotovo, ona je ustvari jedna od najkompleksnijih i najfascinantnijih stvari u našem univerzumu. Bazirana na matematičkim principima, sama činjenica  da talasi određenih frekvencija mogu da se iskombinuju tako da stvore melodiju koja će prijati našim ušima, prilično je nevjerovatna.

Muzika je nešto što je ugrađeno u fizičku strukturu našeg svijeta. Proizilazi iz istih zakona fizike i matematike na kojima je temelji čitav naš svijet unutar molekula i atoma. Dakle, da bi ste razumijeli muziku, morate znati sve o kompleksnosti fizičkih zakona koji vladaju u svijetu.

Muzika je neizostavni dio naše svakodnevice

Nije preterano reći da ne postoji gotovo nijedna živa osoba na svijetu koja na neki način nije povezana sa muzikom. Muzika toliko prožima naš svakodnevni život da skoro i da ne primjetimo njeno konstanto prisustvo, sve dok u jednom trenutku ne shvatimo kako nam se neka zarazna melodija iz pjesme koju smo ujutru čuli na radiju ili You tube-u vrti po glavi čitavog dana. Ali, jeste li se ikada zapitali koliko uopšte poznajete muziku, šta znate o tekstovima pjesama i muzičarima, o muzičkim instrumentima i muzičkoj industriji. U svakom slučaju, kada pročitate nastavak teksta, saznaćete neke zanimljive činjenice i poboljšati vaše muzičko znanje.

20 zanimljivosti o muzici

1. Nijedan od četvorice Bitlsa nije umio da čita note i pravi notne zapise.
2. Nakon što je krajem 2013. godine održala koncert na Antarktiku, američka hevi metal grupa Metalika je upisana u Ginisovu knjigu rekorda kao prvi i jedini bend na svijetu koji je nastupao na svih 7 kontinenata.
3. Najskuplji muzički instrument na svijetu je jedna Stradivarijeva violina koja je na aukciji prodata za 15,9 miliona dolara.
4. Elvis Prisli nije autor nijedne svoje pjesme. Takođe, on nije umio baš najbolje da svira gitaru, iako ju je u svakom nastupu sa bendom uvijek držao u rukama i kao nešto svirao.
5. Reper NoClue postavio je 2005. godine rekord u najbržem repovanju. On je izgovorio 723 sloga za svega 51,27 sekundi.
6. Leo Fender, tvorac električne i bas električne gitare, nikada u životu nije naučio da svira nijedan muzički instrument.
7. Godine 1981. članovi grupe Queen i David Bowie snimili su pjesmu „Under Pressure“ tokom svog dvadesetčetvoročasovnog vinskog i kokainskog maratona.
8. Eminem je svoju pjesmu „The Real Slim Shady“ napisao svega 3 sata prije nego što je izdat njegov album na kome se pjesma i našla.
9. Svake godine produkcijska kuća Warner Brothers inkasira više od 2 miliona dolara od licence za pjesmu „Happy Birthday Song“, na koju polaže autoraska prava. Rijetko kada ćete čuti ovu pjesmu u nekom filmu ili na televiziji, jer da bi neko mogao da je javno koristi, morao najprije da plati licentu.
10. Jedno istraživanje australijskih naučnika dovelo je do saznanja da pop i rok muzičari umiru 25 mlađi od prosječnog čovjeka i znatno češće stradaju u nesretnim slučajevima ili ubistvima.
11. Muzika pokreće aktivnosti u istom dijelu mozga kao i hormon sreće dopamin.
12. Seks, konzumiranje omiljene hrane i slušanje muzike, na potpuno isti način stimulišu lučenje dopamina u mozgu, što kod nas izaziva osjećaj uživanja.
13. Slušanje muzike za vrijeme obavljanja nekog težeg fizičkog posla utiče na povećanje fizičkih sposobnosti čovjeka.
14. Jedna naučna studija dokazala je da nam se originalna verzija neke pjesme više sviđa ne zato što je bolja, već zato što smo je prvu čuli. Istraživanje je obuhvatilo ljude kojima su puštane dvije verzije jedne iste pjesme i oni su uvijek kao bolju birali prvu verziju. Pa čak i kada bi dva puta za redom bila puštena potpuno ista pjesma, oni su se opredeljivali za onu koju su prvu čuli.
15. Omiljena pjesma svakog čovjeka obično ga vezuje za neke emotivne trenutke iz života.
16. Dok slušamo muziku, ritam otkucaja našeg srca počinje da prati ritam pjesme koju slušamo.
17. Naučna studija iz 2007. godine dokazala je da muzika, prije svega klasična muzika, prija biljkama i stimuliše njihov rast.
18. Kada smo u baru ili kafiću, brza muzika će nas podsticati da brže pijemo, a glasna muzika će uticati na nas da pijemo više u kraćem vremenskom periodu.
19. Muzički žanr koji slušate ne utiče samo na vaše raspoloženje (tuga, sreća i sl.), već mijenja i vašu percepciju svijeta koji vas okružuje. U zavisnosti od muzike koju su slušali, možete kod drugih ljudi lako prepoznati sreću ili tugu.

20. Jedna studija iz 2015. godine pokazuje da bebe ostaju duplo duže vremena mirne kada slušaju neku pjesmu nego kada im se čita neka dječija priča.

Pred vama je web stranica grupe “Linija života” u novom ruhu. Nadam se da će Vam se dopasti. Potrudit ću se da sa Vama podijelim sve važne informacije vezane za naš rad i aktivnosti koje slijede u narednom periodu.

Dekanović Ismet – Dekan